Početna stranica
Gallery
Pretraľnik
Registracija
LoginZasticene Zivotinje i Gmizavci i insekti i ostalo
Donji Rahic :: Druzenje :: Trazim
Stranica 1 / 1.
Zasticene Zivotinje i Gmizavci i insekti i ostalo
Holidej pon pro 21, 2009 8:21 pm
Bjelica:Odrasli su do 200 cm, ali obično oko 140cm, mužjaci su veći od ženki (i imaju duži rep). Vrlo elegantna i vitka zmija s uskom glavom i okruglom zjenicom. Odrasle jedinke mogu biti smeđkaste, sivkasto-zelenkaste, čak i crne boje (prvih cirka 20-40 cm nekad svjetliji), s bijelim točkicama na rubovima ljusaka, naročito na polovici tijela. Trbuh je žut ili bjelkast. Smeđkaste mogu imati žute pjege iza glave pa se može zamijeniti s bjelouškom. Vrlo slična talijanskoj bjelici (Zamenis lineatus (Elaphe lineata)- južna Italija).
Muški su odrasli sa 100 cm, a ženke oko 85cm.
Mlade zmije imaju 4-7 redova malih crnih (smeđih) pjegica po tijelu i često tamni uzorak na vratu u obliku slova ''V'' ili ''U''.
Česte su na suhim staništima, livade s grmljem i visokom travom, ali i kameni zidovi, kamenjari i stogovi sijena. Aktivne su danju, nekad i vrlo toplih večeri. Vole se sunčati, ali bježe od velikih vrućina. Može biti vrlo brza. Vrlo se spretno i elegantno penje po drveću i grmlju, nekad ravno prema gore. Često bježi, nekad brže, nekad sporije, ali često se osjeća neugroženo od ljudi pa znade ostati na mjestu i ne micati se. Često grize kada ju se primi te pušta ''neugodan'' sadržaj kloakalne žlijezde (ništa opasno za zdravlje, bez mirisa, lako se pere...), ali se u prosjeku ubrzo smiri i pokaže svoju blagu narav. Gravidne (trudne) ženke su puno agresivnije.
Prehrana: miševi (po ljetnim vrućinama odrasla bjelica svaki treći dan ulovi jednog!), voluharice, nekad vjeverice, gušteri i ptice (koje se gnijezde). Plijen davi.
U sezoni parenja, mužjaci su spremni ići i do 2 km za ženkom. Ženke legu 2-18 (često 5-11) izduženih, kruškolikih jaja (35-60 mm x 17-25 mm) pod zemljom, u rupama drveća i u kompostištima i sl. (nekad zajedno s bjelouškom)
Muški su odrasli sa 100 cm, a ženke oko 85cm.
Mlade zmije imaju 4-7 redova malih crnih (smeđih) pjegica po tijelu i često tamni uzorak na vratu u obliku slova ''V'' ili ''U''.
Česte su na suhim staništima, livade s grmljem i visokom travom, ali i kameni zidovi, kamenjari i stogovi sijena. Aktivne su danju, nekad i vrlo toplih večeri. Vole se sunčati, ali bježe od velikih vrućina. Može biti vrlo brza. Vrlo se spretno i elegantno penje po drveću i grmlju, nekad ravno prema gore. Često bježi, nekad brže, nekad sporije, ali često se osjeća neugroženo od ljudi pa znade ostati na mjestu i ne micati se. Često grize kada ju se primi te pušta ''neugodan'' sadržaj kloakalne žlijezde (ništa opasno za zdravlje, bez mirisa, lako se pere...), ali se u prosjeku ubrzo smiri i pokaže svoju blagu narav. Gravidne (trudne) ženke su puno agresivnije.
Prehrana: miševi (po ljetnim vrućinama odrasla bjelica svaki treći dan ulovi jednog!), voluharice, nekad vjeverice, gušteri i ptice (koje se gnijezde). Plijen davi.
U sezoni parenja, mužjaci su spremni ići i do 2 km za ženkom. Ženke legu 2-18 (često 5-11) izduženih, kruškolikih jaja (35-60 mm x 17-25 mm) pod zemljom, u rupama drveća i u kompostištima i sl. (nekad zajedno s bjelouškom)
Holidej- Legenda foruma
Re: Zasticene Zivotinje i Gmizavci i insekti i ostalo
Holidej pon pro 21, 2009 8:25 pm
Bjelouska:
Prosječno velika 120 cm, ali može narasti i do 200 cm (N. n. helvetica), ženke su veće od mužjaka (deblje, do 2 puta dulje!). Odrasli primjerci imaju okruglastu glavu, okrugle zjenice. Boja vrlo varira (crno-siva-tamno plava, smeđa, maslinasto siva, mogu biti prisutne crne pjege, nekad svjetle pruge...), ali mnogi primjerci imaju 2 bijele/žute/narančaste pjege (nekad crne) iza glave. Mladi se mogu zamijeniti sa bebama bjelica zbog sličnog uzorka. Leđne ljuske imaju greben po sredini. U Europi živi 12 podvrsta (u Hrvatskoj N. n. persa i N. n. natrix (do 150 cm)), ali radi jednostavnosti se sve zapadne podvrste nekad stavljaju pod N. n. helvetica, a sve istočne pod N. n. natrix. (Vidi desno razlike i pozovi uvećane fotografije.)
N. n. natrix ima deblje tijelo i širu glavu, a N. n. persa ima uže tijelo i dužu, užu glavu.Voli vlažna mjesta, ali se može naći i dalje od vode. Voli livade s jako gustom (često dubokom) travom. Aktivna danju, nekad u sumrak za vrijeme vrućeg vremena na jugu.
Na Sardiniji navodno aktivne noću.Savršeno pliva, prosječno roni do 30 min.
Kada se uznemiri, sikće jako glasno i baca se, ali ne grize. Ako to ne uspije, pravi se mrtvom tako da se okrene na leđa, otvori usta, isplazi jezik (nekad pusti malo krvi) i luči sekret "neugodna" mirisa (kao crkotina, teško se pere!). To ćešće rade (po mom iskustvu!) jedinke veće od 1 m nego manje. Kada ju se primi, često izbaci "sadržaj" crijeva.
Prehrana: žabe, krastače, vodenjaci, ribe, punoglavci, nekad mali sisavci, puževi golaći, ptići u gnijezdu, druge zmije, daždevnjaci. Bebe se hrane punoglavcima i beskralježnjacima.
Mužjaci potencijalne partnerice trljaju bradom. Nekoliko mužjaka (nekad čak 22!) može formirati "loptu" oko ženke (kao i kod anakonde!) i hrvaju se svojim repovima. Parenje može trajati i 3 sata. Ženke se često pare samo jedanput. 2-5 tjedana kasnije ženke polažu 2-105 (prosječno 30-40) bijelih jaja koja se zalijepe zajedno i nabubre pa su krajnje veličine od 20 mm do 40 mm. Jaja polažu u rupe i pukotine, hodnike sisavaca, ispod kamenja i trupaca, ali često i u kompostištima i hrpama gnojiva (prirodnog!), lišća (trulog) i drugog bilja (također hrpe algi izbačene na obalu). Nekad koriste isijavanje topline iz peći u zidovima kuća. Nekad ih može biti i 3000 - 4000 (zajedno s jajima maurske vodarice, ribarice i bjelice). Inkubacija traje 6 - 10 tjedana na jugu. Kada se izlegnu, velike su 14 - 22 cm.
Mužjaci su odrasli s (30) 40 - 50 cm (≈ 3 god.), a ženke sa 60 cm (≈ 5 god.). Mogu živjeti 28 god. u prirodi
Prosječno velika 120 cm, ali može narasti i do 200 cm (N. n. helvetica), ženke su veće od mužjaka (deblje, do 2 puta dulje!). Odrasli primjerci imaju okruglastu glavu, okrugle zjenice. Boja vrlo varira (crno-siva-tamno plava, smeđa, maslinasto siva, mogu biti prisutne crne pjege, nekad svjetle pruge...), ali mnogi primjerci imaju 2 bijele/žute/narančaste pjege (nekad crne) iza glave. Mladi se mogu zamijeniti sa bebama bjelica zbog sličnog uzorka. Leđne ljuske imaju greben po sredini. U Europi živi 12 podvrsta (u Hrvatskoj N. n. persa i N. n. natrix (do 150 cm)), ali radi jednostavnosti se sve zapadne podvrste nekad stavljaju pod N. n. helvetica, a sve istočne pod N. n. natrix. (Vidi desno razlike i pozovi uvećane fotografije.)
N. n. natrix ima deblje tijelo i širu glavu, a N. n. persa ima uže tijelo i dužu, užu glavu.Voli vlažna mjesta, ali se može naći i dalje od vode. Voli livade s jako gustom (često dubokom) travom. Aktivna danju, nekad u sumrak za vrijeme vrućeg vremena na jugu.
Na Sardiniji navodno aktivne noću.Savršeno pliva, prosječno roni do 30 min.
Kada se uznemiri, sikće jako glasno i baca se, ali ne grize. Ako to ne uspije, pravi se mrtvom tako da se okrene na leđa, otvori usta, isplazi jezik (nekad pusti malo krvi) i luči sekret "neugodna" mirisa (kao crkotina, teško se pere!). To ćešće rade (po mom iskustvu!) jedinke veće od 1 m nego manje. Kada ju se primi, često izbaci "sadržaj" crijeva.
Prehrana: žabe, krastače, vodenjaci, ribe, punoglavci, nekad mali sisavci, puževi golaći, ptići u gnijezdu, druge zmije, daždevnjaci. Bebe se hrane punoglavcima i beskralježnjacima.
Mužjaci potencijalne partnerice trljaju bradom. Nekoliko mužjaka (nekad čak 22!) može formirati "loptu" oko ženke (kao i kod anakonde!) i hrvaju se svojim repovima. Parenje može trajati i 3 sata. Ženke se često pare samo jedanput. 2-5 tjedana kasnije ženke polažu 2-105 (prosječno 30-40) bijelih jaja koja se zalijepe zajedno i nabubre pa su krajnje veličine od 20 mm do 40 mm. Jaja polažu u rupe i pukotine, hodnike sisavaca, ispod kamenja i trupaca, ali često i u kompostištima i hrpama gnojiva (prirodnog!), lišća (trulog) i drugog bilja (također hrpe algi izbačene na obalu). Nekad koriste isijavanje topline iz peći u zidovima kuća. Nekad ih može biti i 3000 - 4000 (zajedno s jajima maurske vodarice, ribarice i bjelice). Inkubacija traje 6 - 10 tjedana na jugu. Kada se izlegnu, velike su 14 - 22 cm.
Mužjaci su odrasli s (30) 40 - 50 cm (≈ 3 god.), a ženke sa 60 cm (≈ 5 god.). Mogu živjeti 28 god. u prirodi
Holidej- Legenda foruma
Re: Zasticene Zivotinje i Gmizavci i insekti i ostalo
Holidej pon pro 21, 2009 8:30 pm
Smukulja:
Odrasli su obično do 70 (75) cm, nekad preko 80 cm. Ženke su veće od mužjaka. Zjenica je okrugla, glatke ljuske. Obično sivkasta, smeđkasta, roskasta, nekad i crvenkasta. Ženke su sivije od mužjaka (obično smeđi). Po tijelu ima 2 reda tamnih (smeđih, crnih) pjega, iza glave obično malo veće mrlje (nekad u obliku rogova). Na bočnoj strani glave prolazi tamna pruga od nosnice preko oka do vrata. Trbuh je crvenkast, narančast, siv ili crnkast, nekad s pjegicama.
Vrlo tajnovita zmija koja je aktivna danju. Može ju se naći na grmovitim, travnatim padinama, kamenjarima (navodno čak i u vinogradima), suhim, ali i vlažnim staništima. Voli se grijati ispod vegetacije, limova (...), ali izbjegava velike vrućine. Zbog toga je češće aktivna u hladnijim dijelovima dana, toplim oblačnim danima. Za toplijeg vremena aktivna je i noću. Po danu se ne kreće puno (13 - 100 m). Može se penjati po gustom niskom grmlju. Relativno spora i flegmatična, ali u rukama često grize, čak i ako se ne osjeća ugroženom (ugriz je potpuno bezopasan i ne boli, ali po mom mišljenu i osobnom iskustvu ima jači stisak od bjelice). Također kao i bjelouška pušta sekret neugodna mirisa (miris je puno slabijeg intenziteta od bjelouške).
Ne "trči" za plijenom, traži ga po mirisu do njegovog skrovišta i tamo se hrani. Veći plijen omota tijelom. Većinom se hrani gušterima (često 70% prehrane!) (posebno veličine običnog zelembaća napola izraslog u dužinu), sljepići i skinkovi, mali sisavci (i njihove bebe), male zmije (čak male ljutice!), jaja gmazova i ptice koje se gnijezde. Ženke se češće hrane nečim drugim, a ne gušterima. Bebe i mladi se hrane kukcima i gušterima.
U sezoni parenja (proljeće), mužjaci se bore. Parenje traje nekoliko sati. Kote 2 - 16 (rijetko 19) živih malih. Na jugu se pare opet na ljeto i mlade nose kroz zimski san i kote na proljeće. Na sjeveru ženke se pare svake 2 - 3 god. Mužjaci sazriju za 2.5-3 god. (jug) i 4 god. (sjever). Ženkama treba dulje. Nekad živi i 18 godina u prirodi.
Odrasli su obično do 70 (75) cm, nekad preko 80 cm. Ženke su veće od mužjaka. Zjenica je okrugla, glatke ljuske. Obično sivkasta, smeđkasta, roskasta, nekad i crvenkasta. Ženke su sivije od mužjaka (obično smeđi). Po tijelu ima 2 reda tamnih (smeđih, crnih) pjega, iza glave obično malo veće mrlje (nekad u obliku rogova). Na bočnoj strani glave prolazi tamna pruga od nosnice preko oka do vrata. Trbuh je crvenkast, narančast, siv ili crnkast, nekad s pjegicama.
Vrlo tajnovita zmija koja je aktivna danju. Može ju se naći na grmovitim, travnatim padinama, kamenjarima (navodno čak i u vinogradima), suhim, ali i vlažnim staništima. Voli se grijati ispod vegetacije, limova (...), ali izbjegava velike vrućine. Zbog toga je češće aktivna u hladnijim dijelovima dana, toplim oblačnim danima. Za toplijeg vremena aktivna je i noću. Po danu se ne kreće puno (13 - 100 m). Može se penjati po gustom niskom grmlju. Relativno spora i flegmatična, ali u rukama često grize, čak i ako se ne osjeća ugroženom (ugriz je potpuno bezopasan i ne boli, ali po mom mišljenu i osobnom iskustvu ima jači stisak od bjelice). Također kao i bjelouška pušta sekret neugodna mirisa (miris je puno slabijeg intenziteta od bjelouške).
Ne "trči" za plijenom, traži ga po mirisu do njegovog skrovišta i tamo se hrani. Veći plijen omota tijelom. Većinom se hrani gušterima (često 70% prehrane!) (posebno veličine običnog zelembaća napola izraslog u dužinu), sljepići i skinkovi, mali sisavci (i njihove bebe), male zmije (čak male ljutice!), jaja gmazova i ptice koje se gnijezde. Ženke se češće hrane nečim drugim, a ne gušterima. Bebe i mladi se hrane kukcima i gušterima.
U sezoni parenja (proljeće), mužjaci se bore. Parenje traje nekoliko sati. Kote 2 - 16 (rijetko 19) živih malih. Na jugu se pare opet na ljeto i mlade nose kroz zimski san i kote na proljeće. Na sjeveru ženke se pare svake 2 - 3 god. Mužjaci sazriju za 2.5-3 god. (jug) i 4 god. (sjever). Ženkama treba dulje. Nekad živi i 18 godina u prirodi.
Holidej- Legenda foruma
Re: Zasticene Zivotinje i Gmizavci i insekti i ostalo
Holidej pon pro 21, 2009 8:33 pm
Poskok:
Odrasli su prosječno dugi 60 do 80 cm. Mužjaci su veći od ženki i mogu narasti do 100 cm. Jedina istočnoeuropska otrovnica s rošćićem na nosu. Tijelo je relativno debelo. Mužjaci su sivkasti, ženke su smeđe, sivosmeđe/crvenosmeđe. Na leđima je tamna (crna, smeđe-crna) linija koja tvori cik-cak šaru (ne mora biti kontinuirano spojena). Samo je u rijetkim slučajevima šara blijeda ili kao crta. Trbuh je roza, sivkast, pjegast (tamno). Dolnja strana repa je crvena, narančasta, roza, zelena, žućkasta... Leđne ljuske imaju greben.
Postoje 3 podvrsteu Europi: V. a. meridionalis, V. a. montadoni, V. a. ammodytes i 1 podvrsta u Aziji- V. a. transcaucasiana.
Najviše voli suha osunčana područja s nešto vegetacije i kamenja (suhozidovi, hrpe kamenja, salonitne ploče, livade sa gustim niskim grmljem- polušikare...), povremeno se penje po niskom grmlju i drveću (sunčanje, traži ptice), u kamenim zidovima traži guštere. U proljeće i jesen aktivan danju, a po ljeti aktivniji u sumrak i noću.
Prehranjuje se miševima, gušterima, ptićima u gnijezdu, drugim zmijama.
Parenje se odvija krajem travnja i u svibnju (20-30 dana). Ženke rađaju žive mlade (4-15(20), 15-18(23) cm) krajem kolovoza ili u rujnu. Od prvih minuta života u "vanjskom" svijetu imaju otrov.
Relativno spor, ali brz po potrebi, često kad ga se iznenadi ili sikće i/ili bježi ili se ukipi. Iako ga se može lagano razbjesniti, rijetko se brani ugrizom.
Od svih zmija najviše sam sreo poskoka jer sam našao 3 legla (oko napuštenih vikendica). Nažalost sva tri legla moram preseliti jer su ugroženi od okolnih ljudi.
Otrov: Europska najopasnija otrovnica što se tiče otrova, u prošlosti čak i smrtonosan (danas jako rijetki smrtni slučajevi, normalno boravak od oko tjedan dana u bolnici, teški simptomi trovanja). Očnjaci mogu biti i 1 cm dugi, ugriženo mjesto jako naotekne, navodno jako boli (na svu sreću ne znam iz osobnog iskustva i nadam se da će tako i ostati!).
Odrasli su prosječno dugi 60 do 80 cm. Mužjaci su veći od ženki i mogu narasti do 100 cm. Jedina istočnoeuropska otrovnica s rošćićem na nosu. Tijelo je relativno debelo. Mužjaci su sivkasti, ženke su smeđe, sivosmeđe/crvenosmeđe. Na leđima je tamna (crna, smeđe-crna) linija koja tvori cik-cak šaru (ne mora biti kontinuirano spojena). Samo je u rijetkim slučajevima šara blijeda ili kao crta. Trbuh je roza, sivkast, pjegast (tamno). Dolnja strana repa je crvena, narančasta, roza, zelena, žućkasta... Leđne ljuske imaju greben.
Postoje 3 podvrsteu Europi: V. a. meridionalis, V. a. montadoni, V. a. ammodytes i 1 podvrsta u Aziji- V. a. transcaucasiana.
Najviše voli suha osunčana područja s nešto vegetacije i kamenja (suhozidovi, hrpe kamenja, salonitne ploče, livade sa gustim niskim grmljem- polušikare...), povremeno se penje po niskom grmlju i drveću (sunčanje, traži ptice), u kamenim zidovima traži guštere. U proljeće i jesen aktivan danju, a po ljeti aktivniji u sumrak i noću.
Prehranjuje se miševima, gušterima, ptićima u gnijezdu, drugim zmijama.
Parenje se odvija krajem travnja i u svibnju (20-30 dana). Ženke rađaju žive mlade (4-15(20), 15-18(23) cm) krajem kolovoza ili u rujnu. Od prvih minuta života u "vanjskom" svijetu imaju otrov.
Relativno spor, ali brz po potrebi, često kad ga se iznenadi ili sikće i/ili bježi ili se ukipi. Iako ga se može lagano razbjesniti, rijetko se brani ugrizom.
Od svih zmija najviše sam sreo poskoka jer sam našao 3 legla (oko napuštenih vikendica). Nažalost sva tri legla moram preseliti jer su ugroženi od okolnih ljudi.
Otrov: Europska najopasnija otrovnica što se tiče otrova, u prošlosti čak i smrtonosan (danas jako rijetki smrtni slučajevi, normalno boravak od oko tjedan dana u bolnici, teški simptomi trovanja). Očnjaci mogu biti i 1 cm dugi, ugriženo mjesto jako naotekne, navodno jako boli (na svu sreću ne znam iz osobnog iskustva i nadam se da će tako i ostati!).
Holidej- Legenda foruma
Donji Rahic :: Druzenje :: Trazim
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.|
|
|