Svijet

Afganistanski predsjednik potpisao zakon koji je za žene 'gori od talibanskog'

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai potpisao je novi zakon za koji UN kaže da legalizira silovanje u braku i zabranjuje ženama izlazak iz kuće bez suprugova dopuštenja. Brojni aktivisti za ljudska prava smatraju da je zakon, koji je protivan brojnim međunarodnim ugovorima i samom afganistanskom ustavu, Karzai potpisao jer nastoji osvojiti što više glasova na predstojećim izborima u kolovozu 2009. godine.
Iako zakon nije nigdje objavljen jer ministarstvo pravosuđa čeka dok se uklone svi "tehnički problemi", vjeruje se da sadrži članke kojima se ženama ne dopušta izlazak iz kuće bez suprugova dopuštenja, kao ni odlazak kod liječnika, odlazak na posao ili u školu bez dopuštenja. Također, vjeruje se da sadrži članak po kojem žena ne može suprugu odbiti spolni čin, a određuje i da skrbništvo nad djecom mogu imati isključivo otac ili djed.

Ovakav zakon, piše Guardian, ustupak je moćnoj šijitskoj manjini koja je oduvijek imala zasebno obiteljsko pravo, i kojoj ustav takvu zasebnost dopušta. No ustav i razni međunarodni ugovori koje je Afganistan potpisao jamče jednakost svim ženama.

- Htjeli su donijeti taj zakon kao tajno pregovaranje. Bilo je mnogo stvari koje smo htjeli promijeniti, ali nisu htjeli o tome raspravljati jer Karzai želi ugoditi šijitima prije izbora - rekla je zastupnica Shinkai Zahine Karokhail. Senatorica Humaira Namati rekla je da je zakon "gori nego u vrijeme talibana".
- Ovo što je međunarodna zajednica dopustila je sramotno. Da su se više uključili dok se o zakonu raspravljalo u parlamentu, mogli su ga i zaustaviti. Sad zbog izbora nisam sigurna da ga možemo mijenjati. Za to je sad kasno - zaključuje Soraya Sobhrang iz afganistanske Komisije za ljudska prava.

Da se stara uvjerenja teško mijenjaju dokazuju, pak, izjave vođe stranke Hazara, također utjecajne manjine, koji tvrdi da zakon zapravo štiti prava žena.
- Žene i muškarci imaju ista prava i po islamu, ali postoje razlike kako su muškarci i žene stvoreni. Muškarci su jači, a žene slabije: čak ni na Zapadu ne vidite žene koje rade kao vatrogasci - kaže Ustad Mohammad Akbari.

Mijenjanje zakona bit će škakljivo, priznao je jedan diplomat u Kabulu, budući da se ulazi na sklizak teren "jer bi nas mogli optužiti da ne poštujemo afganistansku kulturu"

Libija slavi 40. obljetnicu Gadafijeve vlasti


Libija
je u utorak otpočela tjedan proslava kojima će obilježiti 40.
obljetnicu državnog udara kojim je 1960. godine vlast u toj zemlji
preuzeo predsjednik Muamar Gadafi.Svečanostima je
nazočan predsjednik Venezuele Hugo Chavez u afričke vođe, među kojima
predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe i Sudana Omar Hasan al Bašir.
Afrički čelnici okupili su se u Tripoliju već u ponedjeljak, na
jednodnevnom summitu Afričke unije.

Veliki dio zapadnih zemalja na libijsku proslavu šalje samo diplomate
srednje razine nakon što su u cijelom svijetu odjeknuli međunarodni
protesti, posebno iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije, zbog
herojskog dočeka kojeg je Libija priredila Abdel Basetu al Megrahiju,
osuđenom zbog napada na američki zrakoplov iznad škotskog mjesta
Lockerbie kojeg su škotske vlasti oslobodile jer boluje od terminalne
faze neizlječive bolesti.

Francuska je u Libiju poslala državnog tajnika za razvoj, Alaina
Joyandeta, a talijanski premijer Silvio Berlusconi koji se u nedjelju
sastao s Gadafijem na proslavi dana libijsko-talijanskog prijateljstva
nije došao na proslave u Tripoliju.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić biti će, kako javlja agencija dpa,
vjerojanto jedini europski šef države koji će sudjelovati u proslavama
u Tripoliju. Tadić će biti nazočan na vojnoj paradi u počast Gadafija,
na kojoj će sudjelovati 26 pripadnika srbijanske vojske, a u Tripoli
stiže i ministar obrane te zemlje Dragan Šutanovac.

Središnja svečanost planirana je za utorak navečer u Tripoliju a, kako
prenosi televizija Al Džazira, taj bi događaj trebao nalikovati na
svečano otvaranje Olimpijskih igara. Tijekom trosatnog događanja
nastupit će vojni orkestri, više od 400 plesača dočarat će prizore iz
libijske povijesti, a uz ostala spektakularna događanja predviđeni su i
veliki aeromitinzi i vatrometi. (H)

SAD. 16 GOD. BEZUSPJESNO ISTRAZIVALI MADOFFA


Iako je pronevjerio milijarde, američka Komisija za
vrijednosnice i burzu u 16 godina istrage nije uspjela utvrditi prevaru
iza koje je stajao Bernard Madoff.Američka
Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC), glavno nadzorno tijelo
financijske industrije, u nizu istraga koje su trajale 16 godina nije
uspjela utvrditi prevaru divovskih razmjera koja je stajala iza
poslovanja Bernarda Madoffa, utvrđeno je novom istragom.

Utvrđeno je da je SEC loše vodila pet istraga u tih 16 godina, iako su postojale mnoge pritužbe na poslovanje Madoffa.

Glavni inspektor SEC-a, izvijestio je također da nije našao dokaze za neprimjerene veze između agencije i Madoffa.

Madoff (71), osuđen je na 150 godina zatvora zbog vođenja financijske
piramide od ranih 1990-ih godina, u kojoj se ukupno obrtalo 65
milijardi dolara a prevarene su tisuće ulagača, od kojih su mnogi
ostali bez životne ušteđevine. Madoff se od lipnja nalazi na
izdržavanju kazne.

Istražno osoblje SEC-a "gotov je odmah uhvatilo Madoffa u lažima i
obmanama, ali nije išlo tragom tih nedoslijednosti", kaže se u izvješću.

Ocijenjeno je da među osobljem SEC-a koje je istraživalo Madoffa nije
bilo dovoljno stručnih osoba koje bi razotkrile načine poslovanja
Madoffa.

Predsjednica SEC-a Mary Schapiro izjavila je da izvješće inspektora
Davida Kotza, "jasno pokazuje kako je agencija propustila brojne
prigode da otkrije prevaru".

Na kongresnom saslušanju u veljači oštro je kritizirano pet najviših
dužnosnika SEC-a, zbog neuspjeha da ranije zaustave Madoffa. Trojica od
tih pet, do sada su napustila agenciju.

Madoffova tvrtka je istraživana jer je ostvarivala izvanredne dobiti, no nikada nije službeno izvješćeno o nepravilnostima.

Postojanje financijske piramide na kraju je otkrila globalna recesija,
kada su ulagači pogođeni krizom htjeli povući oko sedam milijardi
dolara iz njegovih fondova, a Madoff nije mogao pribaviti dovoljno
novca da ih isplati. (H)

U Sjedinjenim Državama u petak se obilježava osma obljetnica tragičnih
događaja od 11. rujna 2001., kada je u terorističkim napadima Al Qaide
na New York i Washington ubijeno gotovo 3.000 ljudi.

"Ove godine će po prvi puta SAD obilježiti sjećanje na 11. rujna kao
Nacionalni dan službe i sjećanja. Prije osam godina, tragični događaji
toga utorka ujutro nadahnuli su Amerikance da se okupe u dojmljivom
duhu jedinstva i suosjećanja", istakli su u prigodnom priopćenju Bijele
kuće Barack i Michelle Obama.

"U tome istome duhu, pozivamo sve Amerikance da se pridruže službi 11.
rujna i odaju počast herojima tog mračnog dana, kao i hrabrim
muškarcima i ženama u vojnim odorama, koji nastavljaju štititi našu
zemlju u inozemstvu i kod kuće", dodao je predsjednički par.

Više od 250 tisuća prilika za volontere i 2200 opisa službi postavljeno
je na web stranicu Serve.gov, koju je otvorila vladina Korporacija za
nacionalnu i općinsku službu, nudeći građanima brojne mogućnosti
angažiranja na današnji dan.

U Bijeloj kući bit će održana minuta šutnje, a predsjednik Barack Obama
sudjelovat će na svečanom obilježavanju obljetnice kod spomenika za 184
stradala u udaru otetog putničkog zrakoplova na Pentagon, gdje će
održati govor. Obama i ministar obrane Robert Gates položit će vijence
i susresti se s obiteljima žrtava.

"Predsjednik će govoriti o značenju toga dana i žrtvovanju tisuća, ne
samo u Pentagonu, već i u Pennsylvaniji, te svakako u New Yorku",
najavio je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs.

U Washingtonu će više od 2.000 dobrovoljaca sudjelovati u više od 65
projekata pomoći zajednici, uključujući i projekte za Medicinski centar
za ratne veterane.

Potpredsjednik SAD Joe Biden sudjelovat će na svečanom odavanju počasti
žrtvama u New Yorku, na tzv. Nultoj točki, mjestu rušenja tornjeva
blizanaca Svjetskog trgovinskog centra (WTC), u koje su udarila dva
oteta zrakoplova.

Planirano je da građani New Yorka održe četiri minute šutnje, dva puta
u trenutku kada su zrakoplovi udarili u tornjeve WTC-a i dva puta kada
su se tornjevi srušili, pri čemu je poginulo gotovo 2.700 ljudi.

Newyorčani će također sudjelovati u desecima volonterskih projekata,
uključujući i čišćenje Central Parka koji je nedavno pogodio uragan, i
odavanje počasti žrtvama i vatrogascima-herojima koji su poginuli u
tornjevima WTC-a.

Kraj Shanksvillea, u Pennsylvaniji, gdje se srušio oteti zrakoplov
United Airlinesa na letu 93, s kojim su otmičari namjeravali udariti u
zgradu američkog Kongresa na Capitol Hillu, glavni govor će održati
bivši državni tajnik Colin Powell.

U 10:30 sati, po lokalnom vremenu, kad se zrakoplov srušio, biti će
pročitana imena 40 putnika i članova posade, uz zvonjavu zvona.

Službene državna komisija za 11. rujna, utvrdila je da su otmičari Al
Kaide namjerno srušili zrakoplov u Pennsylvaniji kada su putnici
pokušali preuzeti nadzor u kokpitu.

Samoubilačke napade na SAD 11. rujna 2001., sa četiri oteta putnička
zrakoplova izvelo je 19 pripadnika terorističke mreže Al Kaida, pod
vodstvom Osame bin Ladena.

Peking odgovara Al Qaidi: Možemo zaštiti svoju zemlju od terorizma
Jedan od vođa ekstremističke mreže Al Quaide pozvao je stanovnike Xinjianga na džihad
Peking je u subotu istaknuo da će zajamčiti sigurnost zemlje, pošto je vođa ekstremističke mreže Al Qaide pozvao Ujgure na džihad protiv kineskih vlasti.

"Kineska vlada je sigurna da će moći očuvati sigurnost zemlje, naroda i imovine", rekao je u priopćenju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Ma Zhaoxu.

Potonji je reagirao na poziv Abu Jahije al-Libija, trećeg čovjeka Al Qaide nakon Osame bin Ladena i Ajmana al-Zavahirija, o čemu je u četvrtak izvijestilo američko središte za praćenje islamističkih mrežnih stranica SITE.

"Neka naša braća u Turkestanu (kako islamisti nazivaju autonomno područje Xinjianga) znadu da spasa i kraja ugnjetavanju i nepravdi nema bez istinskog povratka vjeri i ozbiljne priprave za džihad", rekao je, kako prenosi SITE.

U devetominutnoj poruci Al-Libi je opširno iznio položaj Ujgura koji žive u Xinjiangu, na sjeverozapadu Kine, upozorivši da su žrtve diskriminatorne politike.

U priopćenju objavljenom u subotu kineski glasnogovornik je ustvrdio da se u Xinjiangu provodi "politika vjerskih sloboda i ravnopravnosti manjina".

U srpnju su u Xinjiangu izbili neredi nakon prosvjeda kojima se tražila istina o ubojstvu dvoje Ujgura na kineskom jugu, po izjavama ujgurskih disidenata koji žive u egzilu.

Kinesko pravosuđe je u subotu osudilo na smrtnu kaznu jednog od ubojica, što se može protumačiti kao pokušaj smirivanja ujgurske manjine

Klagenfurt: Otkriven spomenik Jörgu Haideru


Prva
godišnjica smrti austrijskoga političara Jörga Haidera, vođe austrijske
ekstremne desnice, obilježena je u Koruškoj otkrivanjem spomenika na
mjestu prometne nesreće u kojoj je poginuo, a prije dva dana otvorena
je i izložba o njegovu životu.Spomenik je u
nedjelju otvorio Haiderov nasljednik na dužnosti zemaljskoga poglavara
Koruške Gerhard Doerfler, naglasivši da Haider austrijsku politiku nije
samo oblikovao nego i demokratizirao.

U muzeju Bergbau, na "sveobuhvatnoj" izložbi posvećenoj Haideru, prema
političkim promatračima, nema ni spomena o Haiderovim antisemitskim
ispadima ili nacističkoj prošlosti - njegovi roditelji bili su
simpatizeri Hitlerove Nacionalsocijalističke stranke, a otac mu je bio
i član Hitlerovih jurišnih odreda.

Austrijski mediji ovih dana, a posebice u nedjelju opširno pišu o
Haiderovu kontroverznom životu, smrti i kultu te, kako se naglašava,
"luđačkom kultu u Koruškoj".

Tako je dnevni list Wiener Zeitung, pod naslovom "Haider popularniji
nego ikad" napisao kako nitko u Koruškoj ne želi vjerovati da je Haider
poginuo u prometnoj nesreći zbog alkoholiziranog stanja (izmjereno je
1,7 posto promila alkohola u krvi) nego da je bio žrtva urote i
atentata.

Na pokrajinskim izborima održanim u ožujku njegova stranka BZOe, koja
je kampanju vodila koristeći se njegovim slikama, dobila je 45 posto
glasova, koliko nikad nije osvojio ni sam Haider. Izvan Koruške,
Haiderov utjecaj već je izblijedio: njegova stranka više nema
predstavnika ni u jednoj pokrajinskoj skupštini.

Kinu (ni)je trebalo pozivati u Frankfurt




Kina je počasni gost Sajma knjige u
Frankfurtu na Majni. To je gost oko kojeg se kontroverznog diskutira -
zbog restriktivne politike Pekinga prema slobodnoj misli. "Zabranjeni"
autori oštro kritiziraju kineski nastup.





Već i prije početka najvećeg svjetskog sajma izdavačke industrije mnogi
su se zapitali hoće li se u Frankfurtu smjeti predstaviti i politički
disidenti i pisci koji žive u egzilu - a ne samo autori koji su dobili
"blagoslov" Komunističke partije? Prvi dan Sajma obilježila su upravo
vrlo oprečna mišljenja predstavnika tih dviju skupina.
Disidenti, kako je potvrdila autorica Dai Qing, negoduju zbog
službenog nastupa Kine, u okviru kojeg se niti jednom rječju spominju
brojna hapšenja autora i sustavna cenzura. Ma Jian, autor koji je u
Kini odavno zabranjen i koji danas živi u londonskom egzilu smatra da
je poziv Kini kao počasnom gostu u biti dobra ideja, ali i da taj poziv
neće ništa promijeniti kad se radi o situaciji u njegovoj domovini.
"Dok se kineski funkcioneri se po Sajmu šetaju u otmjernim odijelima, u
Kini se i dalje hapsi nepoćudne autore", tvrdi on.

Poziv Kini je bila "greška"
Novinar Zhou Qing, kaže da je poziv Kini bila "greška" - te da
nastup u Frankfurtu komunističkoj vlasti nudi "izvrsnu priliku za
širenje propagande". Iako se Peking hvali su na Sajmu izložena i djela
o primjerice položaju manjina, jasno je da se ne radi o kritičnim
tekstovima.
„U Kini su prije svega Tibet i Tajvan tabu teme o kojima je teško
pisati i objavljivati. Eventualno se nešto može objaviti na internetu“,
tvrdi kineski pisac Chen Danqing. Kinu Frankfurtu zastupa oko 100-injak
autora, a na štandu je izloženo i 7.500 knjiga. U organizaciju nastupa
Kina je uložila preko deset milijuna eura.

Tadić: Srbija nije jedina činila zločine




Boris Tadić




Nažalost
ja sam jedini predsjednik koji se ispričao za zločine svoje zemlje. I
mislim da je veoma žalosno što su ostali propustili ispričati se za
zločine počinjene nad mojim narodom, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u razgovoru za njemački Die Welt.

Također
je odbacio navode po kojima je Srbija jedina zemlja počinitelj zločina
tijekom ratova na području bivše Jugoslavije. Sukobe na prostorima
bivše Jugoslavije okarakterizirao je kao građanski rat.

To je bio građanski rat u kojem su svi sudjelovali. Mi se svi moramo suočiti s vlastitom odgovornošću, smatra Tadić.

Na pitanje novinara utjecajnog dnevnika zbog čega Srbija napokon ne uhiti i ne izruči Ratka Mladića, Tadić je odgovorio kako Srbija čini sve što je u njezinoj moći kako bi i posljednja dva od 46 traženih osumnjičenika bila isporučena Den Haagu.

Najbogatiji Nijemci traže više poreze


Skupina bogatih Nijemaca pokrenula je peticiju kojom traže od svoje
vlade da uvede više poreze za bogate. Ovi bogataši kažu da imaju više
novca nego što im treba, a da bi dodatnim porezom moglo financirati
ekonomske i socijalne programe kako bi se pomoglo ekonomskom oporavku
Njemačke. Tvrde ovi bogataši da bi se prikupilo 100 milijardi eura kad
bi najbogatiji u dvije godine platili 5% poreza. Peticija dosad ima 44
potpisnika. Smatraju da je put iz krize veliko investiranje u
ekologiju, obrazovanje i socijalnu pravdu. U srijedu su u Berlinu
održali prosvjed na kojem su bacali lažne novčanice. Nasljednik
pivovare Peter Vollmer rekao je da je "zbilja čudno što je došlo tako
malo ljudi".

Učinite uslugu gladnim Afrikancima! Ne šaljite im hranu.

Timesov
urednik objavio je kolumnu u kojoj poručuje ljudima sa zapada da ne
šalju hranu izgladnjelim Afrikancima. Tvrdi on kako slanje hrane
pogođenima glađu zbog suše obeshrabruje tamošnje stanovništva da
poduzme korake koji bi spriječili probleme kod iduće suše te održava na
vlasti lokalne vođe. "Slanje hrane iz država kao što je SAD je skupo,
neekonomično i može poticati ovisnost", kaže Birham Woldu, preživjela
iz velike suše u Etiopiju 1984., koja tvrdi kako su im važniji
infrastruktura i komunikacije, a najvažnije obrazovanje. "Afrikanci se
obrazovanjem mogu riješiti nesposobnih i korumpiranih vođa koje smo mi
držali na vlasti slanjem pomoći", kaze Timesov covjek.

Nažalost
ja sam jedini predsjednik koji se ispričao za zločine svoje zemlje. I
mislim da je veoma žalosno što su ostali propustili ispričati se za
zločine počinjene nad mojim narodom, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u razgovoru za njemački Die Welt

U svijetu nije poznat slucaj da se zrtve koljacima izvinjavaju
Tadic je kao i Kostunica samo ima ljepsi osmijeh
U biti to ne mijenja nista, jer srpski borac moze biti i bez brade

Berlinski zid je prošlost, no 12 zidova u svijetu još stoji


"Vjetar
promjena" nije zahvatio cijeli svijet te mu snažno odolijeva još
dvanaestak čvrstih zidova, od kojih su neki izgrađeni nakon prijelomne
1989.


Dvadeset godina nakon rušenja Berlinskog zida, što je pridonijelo
ponovnu ujedinjenju Njemačke i padu komunizma u istočnoj Europi,
"vjetar promjena" nije zahvatio cijeli svijet te mu snažno odolijeva
još dvanaestak čvrstih zidova, od kojih su neki izgrađeni nakon
prijelomne 1989.

BBC Mundo donosi pregled.

- Zapadna obala - betonski prijepor

Gradnju osam metara visoke ograde od betona, bodljikave žice, čuvane
senzorima, ophodnjama i "tampon zonama" širokim do 60 metara, izraelska
vlada odobrila je 2002., i do danas je dovršeno 58,3 posto. Međunarodni
sud pravde je 2004. proglasio protuzakonitom tu ogradu koju Izrael
smatra "sigurnosnom" u obrani od palestinskih napada. Za Palestince je
to "zid apartheida" koji krši njihova ljudska prava i koji zapravo
služi širenju izraelskog teritorija.

- Sjeverna Irska - sukob dviju vjeroispovijedi

Takozvane "mirovne linije" počele su nicati prije 40 godina u Belfastu
kao privremena mjera za sprječavanje sukoba između katoličke i
protestantske zajednice. Iako su mjestimice do šest metara visoke
ograde danas turistička atrakcija, one su simbol nasilja u Sjevernoj
Irskoj, a zadnji dijelovi sagrađeni su lani u Belfastu nakon napetosti
između dviju zajednica.

Saudijska Arabija - granica "high-tech"

Kako bi zaštitila svoje gospodarstvo, najmoćnije u Perzijskom zaljevu i
najveće svjetske zalihe nafte, Saudijska Arabija svoju 9000 km dugu
granicu štiti najusavršenijom ogradom u svijetu, djelomice fizičkim
zidom, djelomice high-tech nadzorom. Granica s Jemenom duga je 1500 km,
a s Irakom 800 km. Granicu Saudijci djelomice štite fizičkim zidom, a u
manje naseljenim područjima nadziru je sateliti, kamere, radari,
elektronički senzori, izviđački brodovi i drugo.

Španjolske enklave Ceuta i Melilla - "vrata u Europu"

Potkraj 90-ih godina Španjolska je odlučila podignuti ograde oko svojih
enklava Ceute i Melille kako bi spriječila golem izbjeglički val iz
Afrike. Razvukla je 8,2 km žičane ograde oko Ceute i 12 km oko Melille,
a porast ilegalne imigracije u Španjolsku razlog je da je svaki zid
povišen za šest metara. U ograde su ugrađene infracrvene kamere,
spremnici sa suzavcem, senzori za buku i pokret i nadzorni tornjevi.

Cipar - podijeljeni otok

Zid sagrađen nakon rata 1974., na ničijoj zemlji, razdvaja tursku od
grčke zajednice na sredozemnom otoku Cipru. Bodljikava žica duga je 180
km, a zelenu liniju nadziru mirovne snage UN-a. Godine 2003. granica je
napokon ponovno otvorena i omogućila je pripadnicima dviju zajednica
komunikaciju nakon gotovo tri desetljeća razdvojenosti.

Pakistan-Iran - razdvojena zajednica pokrajine Balučistana

Iran je 2007. počeo graditi zid koji bi trebao spriječiti ilegalne
aktivnosti kao što su krijumčarenje ljudi i robe, napose opijata.
Međutim, neki tvrde da se tim zidom Iran štiti od ubacivanja
islamističkih ekstremista. Zid bi u konačnici mogao biti 700 km dug i
tri metra visok. Balučistanci žive s obiju strana i zid razdvaja tu
zajednicu.

Rio de Janeiro (Brazil) - granica siromaštvaOd početka godine riodejaneirske vlasti grade zidove oko "favela",
sirotinjskih sklepanih nastamba na brežuljcima oko grada. Ukupno 13
favela bit će opkoljeno betonom od 80 cm do 33 metra visine i 14 km
duljine. Cilj je spriječiti sirotinju da širi svoja naselja u okolne
šume parka Tijuce, u svijetu jednog od najvećih prirodnih rezervata u
gradskom okružju. Prava je svrha getoizirati siromašne i zaštititi
bogate nastanjene između favela i mora, tvrde kritičari, a neki navode
da zid treba spriječiti i krijumčarenje droge.

Sjedinjene Američke Države - Meksiko, "operacija graničar"

Trećinu od 3200 km duge granice prema Meksiku američka vlada zaštitila
je metalnim zidom, za što je potrošila 2,5 milijarda dolara kako bi
spriječila ulazak ilegalnih imigranata iz Meksika i Srednje Amerike.
Gradnja je počela 1991., a 1994. SAD je pojačao nadzor "operacijom
graničar". Meksičko povjerenstvo za ljudska prava navodi da je zbog
visokih temperatura u pustinji više od 5600 ilegalnih imigranata
poginulo pokušavajući prijeći granicu. Zid je nova zapreka jer
mjestimice ima tri metalne ograde, prosječne visine četiri do pet
metara.

Indija - Pakistan - nemirna granica

Zidovi, bodljikava žica i barikade protežu se polovicom od 2900 km duge
granice između Indije i Pakistana. Indija je ogradu počela graditi
potkraj 80-ih u svojim državama Pandžabu i Radžastanu i kani ju
protegnuti duž cijele granice kako bi se zaštitila od terorističkih
napada. Granica u bogatoj pokrajini Kašmiru, zbog koje su dvije
susjedne zemlje više puta ratovale, zaštićena je i velikim brojem mina
i drugim tehnološkim napravama.

Granica između Sjeverne i Južne Koreje - ostatak Hladnog rata

Demilitarizirana zona između Sjeverne Koreje i Južne Koreje možda je
najbolje čuvana granica na svijetu. Pojas širok četiri i dug 250 km
nastao je 1953., kad su dvije Koreje proglasile primirje u ratu u kojem
je poginulo tri milijuna ljudi. Čak i danas, unatoč pokušajima
približavanja dviju država, granica ostaje relikt Hladnog rata i simbol
pritajene napetosti na Korejskom poluotoku.

Zapadna Sahara - "zid sramote"

Marokanci i narod Zahravi spore se zbog područja Zapadne Sahare od
1976., kad se povukla do tada okupacijska Španjolska. Godine 1980.
Marokanci su počeli graditi zid u pustinji, službeno radi obrane od
Fronte Polisario, političkog i vojnog pokreta koji želi neovisnost od
Maroka i autonomiju za Sahrawe. Dovršena 1987., ograda je zbroj od šest
različitih obrambenih zidova duljih od 2700 km, podignutih od smjese
pijeska i kamena, bodljikave žice, rovova i mina. Udruge za ljudska
prava nazivaju ga "zidom sramote" zbog protupješačkih mina. Maroko
tvrdi da je razminirao područje deaktiviranjem 65.000 mina.

Botsvana-Zimbabve - sanitarni zid

Sigurnosna ograda uspoređuje se s onom na Zapadnoj obali, ali podignuta
je u sanitarne svrhe. Oko dva metra visoka bodljikava žica proteže se
duž 500 km kojom botsvanska vlada želi spriječiti širenje slinavke i
zaštititi svoja stada. Na tisuće grla bilo je usmrćeno zadnjih godina u
Botsvani zbog širenja epidemija, što je velik gubitak za državu u kojoj
je stočarstvo drugi izvor prihoda iza dijamanata. Zimbabve tvrdi da se
ogradom susjedna zemlja štiti od ilegalne imigracije iz Zimbabvea,
teško pogođena hiperinflacijom i 90-postotnom nezaposlenošću. Ograda
zapravo do danas nije elektrificirana i nije velika zapreka imigraciji.
Područjem prolaze i rijeke preko kojih stoka može prelaziti u drugu državu.

Dubai na rubu bankrota, svjetska ekonomija strahuje

Stanje Dubaija utjecalo je na raspoloženje na svim svjetskim burzama. U Europi indeksi su u padu drugi dan zaredom.

Financijske nepogode koje su započele prošle godine, nakon SAD-a uzele
su svoju novu žrtvu. Jedan od najmodernijih i najbogatijih gradova
svijeta, Dubai, grca u dugovima.

Grad je nakupio 80 milijardi dolara stranog duga, a Dubai World
(državni investicijski konglomerat) koji duguje 60 milijardi dolara
duga, objavio je kako ne namjerava vraćati svoje dugove sljedećih 6
mjeseci.

U Dubaiju su cijene nekretnina pale za 50 posto što je uzrokovalo
'stavljanje na led' stotina projekata, a tisuće radnika ostalo je bez
posla.

Stanje Dubaija utjecalo je na raspoloženje na svim svjetskim burzama. U Europi indeksi su u padu drugi dan zaredom.

Vlasti su u srijedu izjavile kako će od kreditora Dubai Worlda i
Nakheela (tvrtka koja je gradila poznati 'Otok palmu' - Jumeirah Palm)
tražiti da zamrznu svoja potraživanja prema milijardama kako bi mogli
poduzeti prve korake restrukturiranja duga.

Zaljevska država, koja ima manje novca od nafte nego li većina njezinih
susjeda, tijekom godina postala je svjetska trgovačka meka i globalno
turističko središte.

Erdogan: Nijedan musliman ne može počiniti genocid
Recep Erdogan čak je otišao korak dalje ustvrdivši da u Darfuru nije bilo zločina ni elemenata za podizanje optužnice te da bi se radije susreo s predsjednikom Sudana nego s predsjednikom Izraela.

Erdogan je ponovno branio svoje nastojanje širenja suradnje s muslimanskim zemljama izjavivši kako je iranski nuklearni program namijenjen u civilne svrhe te da od iranske strane ne prijeti nikakva opasnost. Po informacijama turskih medija Erdogan je čak i ustvrdio, referirajući se na optužbe na Al-Bashirov račun, da ni jedan musliman nije u stanju počiniti genocid.


PS."Nijedan musliman nije u stanju počiniti ratni zločin".......

izjava koja se može protumačiti na više načina
ali u vijeme samoubilačkih napada i jačanja radikalnih struja islamske orjentacije jako OPASNA....i onako postoje velike grupe onih koji sebe vide kao bezgriješne što god da čine.....pa bi ovo moglo biti poticaj za one koji sebe vide kao svete i bezgriješne da čine još veće zločine,,,,,
Svi političari osobito oni koji se nalaze na višim pozicijama trebali bi dobro paziti što govore jer će sutra biti odgovorni za one koji će se osjetiti potaknuti ovakvim riječima.....Neko bi trebao podsjetiti Erdogana da je pojam “genocid“ prvi puta upotrebljen u opisivanju masakra nad Armencima 1915 godine a koji su izvršili Turci, to što su sami sebe uspjeli uvjeriti da genocida nije bilo na Erdoganovu žalost van Turske ne prolazi. O ”plinifikaciji“ Kurda od strane koljača iz Tikrita ne treba ni trošiti riječi jer dovoljno je upisati pojam “Halabdja“ i sve se može vidjeti i pročitati..Možda Erdogan misli da je genocid samo ako ubiješ nekoga ko je druge vjere, jer Kurdi su eto isto muslimani. Zaista mi nije jasno kako neko može biti toliko zaslijepljen.

"Nikome nisu naškodili" - Hitlerovi crkveni pomoćnici


Njemačke crkve su odigrale značajnu ulogu u progonu i uništenju
milijuna Židova. Jer, kako kažu povjesničari, upravo su crkve
posjedovale ono na temelju čega su se vršile selekcije: crkvene knjige


Kada su u travnju 1933. godine nacisti donijeli Zakon o ponovnom
uvođenju statusa državnog službenika, u istom trenutku je i crkvenim
knjigama porasla vrijednost i značaj. Naime, ovaj novi zakon zahtijevao
je od svih službenika, liječnika, pravnika, pisaca i novinara dokaz o
„pripadnosti arijevskoj rasi“. Budući da je to značilo da su pripadnici
ovih zanimanja morali dokazati da su ne samo oni i njihovi roditelji,
nego i bake i djedovi bili kršteni u nekoj kršćanskoj crkvi, ovaj dokaz
mogli su dobiti samo od crkvenih službenika.

Crkva je jedva dočekala progone Židova
Kako kaže arhivar Hans Otte iz Hannovera koji je dugo vremena vršio
istraživanja o tome do koje mjere su njemačke katoličke i evangeličke
crkve pomagale nacistima u progonu Židova: „U početku su oni koji nisu
pripadali arijevskoj rasi bili samo izloženi ograničenjima u izboru
zanimanja, no od 1935. godine su stigmatizirani kao građani drugog
reda. Od toga ih je mogao spasiti samo dokaz o kršćanskim precima, a to
im je pak mogla izdati samo crkva“.
Naime, u Njemačkoj su matični uredi koji su vodili evidencije o
datumu i mjestu rođenja, podacima roditelja, vjeroispovijesti kao i
datumu krštenja, uvedeni tek 1874/75. godine. Prije toga su se ovi
podaci pohranjivali u crkvama, odnosno, crkvenim knjigama.
Kako si u Njemačkoj sredinom 30-tih godina još nitko, pa tako ni
crkveni arhivari kao ni svećenstvo nisu mogli ni zamisliti da bi
nacistički antisemitizam jednoga dana mogao završiti holokaustom, crkve
su takoreći od samog početka vrlo aktivno i ažurno sudjelovale prvo u
ograničenjima života a kasnije i u progonima Židova. „Crkveni
službenici su dapače vrlo spremno prihvatili ovu zadaću budući da su
preko izdavanja tzv. „arijevskih knjižica“, ponovno dobili na značaju a
time i na moći“, objašnjava povjesničar Manfred Gailus. Crkva, kako
protestantska tako i katolička, zapravo od nacionalsocijalista nije
mogla očekivati ništa posebno pozitivno. Stoga su očito, kako kaže
Gailus: „...mislili budu li ovaj zadatak izvršili kako treba, da će za
uzvrat dobiti neko priznanje, odnosno, da će im se popraviti položaj"

Ne postoje primjeri građanske hrabrosti
Posebno „radišni i ambiciozni“ su bili crkveni službenici u
Mecklenburgu i Berlinu. Tamo su se čak, kako pokazuju istraživanja
Manfreda Gailusa, arhivari potrudili izgraditi zasebni sustav, odnosno,
„bazu podataka“ o Židovima koja se sastojala od nekoliko milijuna
kartica. Na njima su stajali podaci o precima unazad, sve do 18.
stoljeća, uključujući i vrlo precizne podatke s datumima kada je i tko
sa židovske vjere prešao na kršćanstvo. Među njima se posebno isticao
jedan teolog po imenu Karl Themel čije su kartice čak sadržavale i
informacije o kršćanima čiji su preci nekoć davno bili Židovi.
Ono što je naročito šokantno je, kako kaže povjesničar Gailus, da
tijekom istraživanja na ovu temu nije naišao na niti jedan jedini
primjer da se neki svećenik u vrijeme tzv. Trećeg Reicha, pokušao
oduprijeti ovoj praksi.
„Ne samo da sami od sebe nisu nikoga željeli zaštiti, već naprotiv,
neki su kasnije priznali da niti na izričitu molbu nekog pripadnika
židovske vjeroispovijesti nisu htijeli pomoći. Njihov stav je bio: ja
sam crkveni službenik i kao takav mogu napisati samo ono što se već
nalazi u crkvenim knjigama“, navodi ovaj povjesničar.

Nikome nisu „naškodili“
U Njemačkoj se od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do zadnjih
godina o ovoj temi gotovo uopće nije govorilo. Naprotiv, kako potvrđuje
arhivar Hans Otte, čak su i teolozi rasisti poput spomenutog Karla
Themela iz Berlina ponovno nakon nekog vremena vraćeni u crkvenu službu
pod ciničnom izlikom da "njihovo djelovanje crkvi nije ni na kakav
način naškodilo“.

Autor: Michael Hollenbach / Željka Telišman-Deutsche Welle

Bolesni alternativni krvnik
Da bolesni krvnik ostaje bolestan vidi se iz otpočetog suđenja u Haagu tzv. sarajevskom doktoru psihijatru ratnom zločincu Radovanu Karadžiću iliti dr.Dabiću.

Nakon što se godinama krio u liku dr. „alternativnog“ Dabića, uz blagoslov srbijanskih tajnih službi, po uhićenju je "doktor" izgledao oronuo,“bele“ šogunske frizure i „bele“ brade te obješenog nosa, upalih obraza, nekako iscrpljen, bez energije i što je bilo uočljivo bez one ratne retorike koja ga je krasila u ratnim danima. Više je onako "osedeo" nalikovao Draži Mihajloviću.

Nakon što su ga uhitili, ostrigali, obrijali, u Haagu je prvih dana djelovao šutljiv, miran,ali ne to je bila varka,on je u sudnici doživljavao ponovnu reinkarnaciju iz alternativca Dabića u nazovi psihijatra Karadžića i sa prvim istupima u svojoj obrani ponovno otpočeo onu poznatu drsku, bahatu, lažljivu retoriku podsjećajući na krvnika Karadžića iz "najboljih" ratnih dana.

Prva stvar koju je izjavio je bila da je to bio bratoubilački srbijanski rat kojeg nebi niti bilo da su muslimani imali drugo vodstvo u prvim ratnim danima jer su Muslimani Srbi koji su primili islam i otišli u BiH.

Zatim su uslijedile toliko puta ponovljene laži da je pokolj u Srebrenici predimenzioniran, a da su Muslimani po Sarajevu sami ubijali svoje civile kako bi izazvali suosjećanje međunarodne zajednice.

Pokolj na Markalama je komentirao u stilu kako nepostoji niti jedan nišandžija koji će jednom granatom pogoditi pijacu, te da su tamo dovoženi leševi iz mrtvačnica te plastične lutke kako bi lažirana scena bila upečatljiva.

Zanimljivo je da je jednom granatom sličan pokolj načinjen i u središtu Tuzle, a u Posavini ćemo se prisjetiti pokolja u selu Matići kod Orašja kada je desetak dječaka poginulo i ranjeno u jednom danu na proslavi na otvorenom ,a da taj zločin nije niti procesuiran niti će ikada biti.

Stradanje još četvorice dječaka od jedne jedine modificirane rakete zemlja-zrak tzv „Lune“ u predgrađu Orašja daleko od prve linije također nikada neće biti procesuirano.

Dokaze protiv sebe Karadžić drsko, bahato kao i u vrijeme rata naziva „neselektivnom hrpom materijala“ gdje se haaški suci nadaju „po marksističkom principu da će kvantiteta jednog dana prijeći u kvalitetu“.

Zna Karadžić kako se marksistička kuhinja radi gdje su Srbi decenijama manipulirali Jasenovcem, a iza Jasenovca su načinili odmazdu Bleiburgom i marksističkim selektivnim ubijanjem po hrvatskim selima i gradovima godinama iza rata putem krvničkih organizacija zvanih UDBA, OZNA koje su utemeljili Ranković, Đilas i ostali krvnici.

Godinama su te službe tajile podatak da su hrvatski partizani bili najbrojniji u NOB-u protiv fašizma, a uporno se kuhala jezikova juha o ustaštvu i prešućivalo pokolje nakon 2.sv.rata od strane preobučenih četnika u partizane.

Koliko su UDBE bile perfidne vidi se i iz likvidacije nakon 1945.god. jednog od najutjecajnijih osoba antifašističke borbe i NOB-a čelnika KPH Hebranga oca od Andrije Hebranga koji je likvidiran i nikad mu se nije doznalo za grob.

Velika je greška što Hrvatska nikada nije organizirala popis svih hrvatskih žrtava od 1941-45 i nakon 1945.god. od komunističke zločinačke ruke.

Ludi doktor, psihijatar, alternativac i dalje drsko, bahato ratnom retorikom iritira i vrijeđa žrtve svoga krvavog pira priključen na umjetni zrak Haaga. Jedino što mu vjerujemo je da je doista ima nagodbu sa Holbrooke-om jer da nije nebi toliko dugo glumio dr.Dabića.

Ispostavilo se da je Del Ponte bila u krivu kada je rekla da Karadžić neće biti živ isporučen do Haaga što dokazuje da je ova muškobanjasta bakica marioneta koja nema prave informacije, a da se spora i zakašnjela suđenja uklapaju u neiskrenu politiku koja se na ovim prostorima i dalje vodi.

Ludi sarajevski doktor, krvnik, balkanski kasapin dokaz je da Karadžići, Dabići čuče u mnogim umovima i da ništa drugačije nebi bilo da sutra otpočne neki novi rat.

Komunistički vuci su zaogrnuli ovčja krzna, svoje komunističke doktrine su prebacili u alternativne metode i to je jedina stvar na koju nam je Karadžić-Dabić nesvjestan ukazao bez puno filozofije. Retorika je ostala ista samo malo „alternativnija“.


Juraj Marić

Kongresmeni: Turska je počinila genocid nad Armencima!
Iako je Obamina administracija lobirala kod članova Odbora da ne izglasuju rezolucuiju, oni su to učinili. Turska je odmah povukla veleposlanika iz Washingtona.

U odnosima između SAD i Turske došlo je do naglog zahlađenja nakon što je noćas, po našem vremenu, Vanjskopolitički odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio rezoluciju u kojoj se stradanje Armena u Otomanskom carstvu naziva genocidom. Rezolucija je usvojena tijesnom većinom (23 glasa za i 22 protiv) unatoč apelima Obamine administracije članovima odbora da ne glasuju za taj dokument jer bi on mogao uvrijediti Tursku i narušiti američko-turske odnose, javlja BBC.

U rezoluciji se stradanje više stotina tisuća Armenaca u Otomanskom carstvu, u vrijeme Prvog svjetskog rata, naziva genocidom i od Obamine administracije se traži da tu činjenicu uzme u obzir prilikom vođenja vanjske politike. O dokumentu, koji nema obvezujući karakter, izjasnit će se cijeli Predstavnički dom Kongresa, a ishod glasovanja je neizvjestan.

Turska odlučno negira da je nad Armencima počinjen genocid i inzistira da zaključke o događanjima iz tog vremena trebaju donijeti povjesničari, a ne političari. Stoga je odmah povukla veleposlanika iz Washingtona i oglasila se priopćenjem u kojem osuđuje usvajanje rezolucije.
VL

Mislim da ovo nije smijesno. Radi se o snimci iz zraka US-Naval Basa u Coronadu

Prijete nam krivotvorena hrana, igračke i lijekovi...

Na stručnoj regionalnoj radionici 'Javno zdravstvo i organizirani kriminal' koja se danas i sutra održava u hotelu International u Zagrebu šef delegacije Europske unije Paul Vandoren je rekao da nauštrb prava intelektualnog vlasništva kriminalci zarađuju velik novac te svojim djelovanjem prijete javnom zdravlju i stvaraju rupe u proračunima zemalja na čijim teritoriju djeluju


Prema podacima OESS-a, međunarodna trgovina krivotvorinama i piratskim proizvodima procijenjena je na iznos od 188 milijardi eura u 2007. godini. 'Riječ je o globalnom problemu, tako da se situacija u Hrvatskoj ili regiji ne razlikuje puno od one u zemljama Europske unije', naglasio je Vandoren.

Zemlje Europske unije su stoga stvorile akcijski plan suzbijanja takve vrste kriminala. Kao glavna na listi prioriteta za suradnju na ovom polju, objašnjava Vandoren, označena je Kina, čiji je izvoz dobara u Europu iznimno velik, a tim putem stiže i roba koja krši prava intelektualnog vlasništva ili je opasna za zdravlje građana.

Zbog toga je potrebno, naglasio je Vandoren, koordinirati rad policija različitih zemalja i uskladiti zakonske regulative zemalja kandidata s regulativama Europske unije kako bi se uspješnije borili protiv ove vrste kriminala.

'Iznimno je važno podignuti svijest građana o potrebi zaštite intelektualnog vlasništva', rekao je glavni ravnatelj policije Oliver Grbić.

Proizvodi potencijalno opasni za zdravlje su hrana i piće, potrepštine za osobnu higijenu, lijekovi, igračke i automobilski dijelovi.

U radionici sudjeluju predstavnici carine, policije, farmaceutskih agencija te ureda za intelektualno vlasništvo zemalja regije i Turske.

P.S: Citat:
Najprije unište privrede i proizvodnju, presele je u Kinu, gdje radnici rade za jednu šaku riže, a onda Kineze proglase jedinim odgovornim za krivotvorine koje su čak i opasne po zdravlje ljudi. Nek se sve lijepo proizvodi u europi i koneski proizvodi nam nisu potrebni. Ogromna pohlepa i želja za brzom zaradom dovele su nas u ovakvu situaciju. kina će ionako preuzeti cijelu svjetsku proizvodnju i jednoga dana bit ćemo ovisnici o nekvalitetnim prozvodima NR Kine.

Kad hohštapler kroji povijest: 'Špijun koji je lažima svijet uvukao u rat u Iraku'

U Njemačkoj živi čovjek koji je zavarao i uvjerio svijet u tajne iračke planove za proizvodnju oružja za masovno ubijanje. Upravo su njegove laži SAD-u poslužile kao povod za napad na Irak
Iz Iraka je došao u Njemačku u potrazi za boljim životom, za azilom. Saveznoj obavještajnoj službi (BND) ispričao je sve o oružanim planovima Sadama Huseina. U BND-u su bili oduševljeni svojim pričljivim izvorom informacija. Uskoro cijeli svijet saznaje što sve čovjek iz Iraka zna - i to iz usta američkog ministra obrane. Priča zvuči kao neki scenarij za komediju o tajnim službama, no u biti je sve istina. Kako je uopće moguće da neki hohštapler usmjerava svjetsku povijest, pitanje je na koje odgovor nudi film Stefana Buchena pod nazivom: "'Službene' laži - BND i rat u Iraku", a koji se danas (2.12.) prikazuje na njemačkoj televiziji ARD.


BND je bio ponosan na svog informanta

U studenome 1999. godine mladi Iračanin Rafid stigao je u zračnu luku u Münchenu. Kod sebe je imao turističku vizu. Zatražio je politički azil. Kao što je i običaj u takvim slučajevima, Rafid je odveden u prihvatilište u grad Zirndorf. BND je ondje redovito ispitivao izbjeglice iz Iraka kako bi doznao što više o režimu Sadama Huseina. Rafid je BND-u ispričao da je studirao kemiju i radio u odjelu iračke vlade za razvoj tehnologije. Njegova staloženost je doprinjela njegovoj vjerodostojnosti. BND mu je dao tajno ime "Curveball".

I tako je Rafid postao bogat izvor informacija, koji je znao nevjerojatne detalje o proizvodnji oružja za masovno ubijanje u Iraku. Naravno, bilo je i onih koji su sumnjali u njegove priče, no one su bile toliko zabrinjavajuće, posebno priča o mobilnim kemijskim laboratorijima, da ih BND jednostavno nije mogao zanemariti. Ponosan na svog informanta, BND američkoj tajnoj službi CIA-i nije želio omogućiti pristup Rafidu. 05. siječnja 2003. američki ministar vanjskih poslova Colin Powell obavijestio je Vijeće sigurnosti UN-a o navodnom iračkom oružju za masovno ubijanje, pozivajući se pri tome na Rafidove informacije.

Sam Powell kasije je izjavio kako je taj govor bio "sramotna mrlja" u njegovoj političkoj karijeri. Rafidove laži poslužile su američkoj vladi kao razlog za napad na Irak. Tek kasnije su izbili na vidjelo razmjeri Rafidovih besramnih laži. Tako su navodni mobilni kemijski laboratoriji u stvari bili tvornica sjemena za sjetvu. Jedino istinito je bilo to da je Rafid zaista radio u tom "laboratoriju".

"Čovjek koji je lažima svijet uvukao u rat" - bile su početne riječi dokumentarca danskog novinara Poula Erica Heilbutha, koji je početkom 2010. prikazan na danskoj televiziji. Pri tome je riječ o čovjeku koji danas mirno živi na jugu Njemačke. Poznavatelj prilika na Bliskom istoku Stefan Buchen, koji i sam govori arapski, počeo je istraživati ovu nevjerojatnu priču. Razgovarao je s mnogim sudionicima događaja i samim Rafidom, koji ima njemačko državljanstvo i danas mirno živi na račun njemačke države. A Rafid i danas želi zaraditi na svojoj priči, no Buchen je odbio bilo kakvu izmjenu informacija za novac, jer je i bez njegovog iskaza prikupio dovoljno materijala.